Iz znanstvenog članaka „Etnološka istraživanja i kanonizacija „izvornih“ narodnih nošnji u Hrvatskoj 1930-ih na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu izdvojili bi nekoliko detalja:
Sremac piše kako je na smotri 1929.
“… bilo … određeno svim zborovima da pjevaju u svečanim nošnjama svoga kraja, a ako se nošnja više ne može naći, trebalo ju je rekonstruirati prema sjećanju najstarijih ljudi u selu ili se prikloniti obližnjem mjestu. Zato su na toj smotri bile dvije »porote«. Jedna koja je ocjenjivala umjetnički domet pojedinog zbora i posebna »folkloristička porota« …, koja je »odlučivala o čistoći narodne nošnje i o starinskom načinu pjevanja« … Pojava ove »folklorističke porote« pokazuje da se počinje poklanjati sve veća pažnja autentičnim oblicima, a zanimljivo je da je veći akcent na nošnji nego na samoj pjesmi.” (1978: 101).
Bratanić izvještava kako su se sela na smotrama počela natjecati u predstavljanju što ljepših i čišćih narodnih nošnji; ogranak Seljačke sloge u Petrijevcima “odlučio je svake godine nagraditi djevojku s najljepšom nošnjom u selu” (1936: 75). Gotovo po definiciji, sa ili bez pomoći stručnjaka, proces rekonstrukcije nošnji vjerojatno je rezultirao mnogim izmišljanjima »autentičnih« ili izvornih narodnih nošnji.
Narodna nošnja u Petrijevcima je nestala iz svakodnevne uporabe još krajem 19. stoljeća zbog blizine Osijeka i razvoja obrtništva koje je donijelo nove “trendove” i način oblačenja.
Temeljem detaljnog opisa nošnje iz Župne spomenice, ista je rekonstruirana i u takvoj svečanoj nošnji s kraja 19. stoljeća nastupaju članice i članovi KUU “N.Š. Zrinski” Petrijevci. S obzirom na priklanjanje susjednom mjestu navesti ćemo od kojih se dijelova sastoji muška te ženska nošnja. Ovdje navodimo sve dijelove nošnje.
Muška narodna nošnja:
1) kapa (šokački šešir), crni sa crnim platnom
2) rubača (košulja – ukrašavana sa sajmlicana i ručno rađenom čipkom),
3) prosluk (prsluk),
4) opanci
5) fusekle.
Ženska narodna nošnja:
1) šamija (marama za glavu),
2) tilanga za ogrnit,
3) podsuknja
4) suknja,
5) pregača izrađena ( šlingana),
6) dukat mali oko vrata ili medaljon (bogatija cura i više dukata).
7) dokoljenice
8) opanak ženski na petu i ukrašen „suzama“
Za kraj želimo istači kako nošnje koje smo izradili u potpunosti su izrađene od ručno tkanog platna sa tkalačkog stana majstora Marija Kiša iz Bogdanovaca. Nošnje koje posjedujemo izradila ih naša „Snaša“ Katica Zatko iz Josipovca.. Opanci koje nose plesači ručno su izrađeni, a izradio ih je majstra Ivan Kruh Vuk iz Ivanić Grada. Šlingane pregače djelo su Zore Knjeginić iz Ladimirevaca. Ovim putem se zahvaljujemo gosp. Katici iz Petrijevaca koja nam je pomogla svojim savjetima.